Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, inflacija je u maju na mesečnom nivou iznosila 1,2%, što je nešto niže od njenog ostvarenja iz prethodnog meseca. Кada je reč o međugodišnjoj inflaciji, ona je u maju iznosila 10,4%. Podsećanja radi, u aprilu međugodišnja inflacija je iznosila 9,6%.
Na mesečni rast inflacije, slično cenovnim kretanjima prethodnih meseci, najviše su uticale cene prerađene hrane, cene proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije i cene energenata.
Rast cena prerađene hrane na mesečnom nivou u maju iznosio je 2,3%. Ubrzanje je u najvećoj meri vođeno snažnim rastom svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, energenata, kao i ostalih industrijskih sirovina koje imaju značajno učešće u formiranju maloprodajnih cena prerađene hrane (papirna, kartonska i plastična ambalaža, troškovi transporta). Posmatrano u odnosu na isti mesec prethodne godine, cene prerađene hrane u maju su bile više za 13,5%.
S druge strane, cene neprerađene hrane su prvi put od početka godine u maju zabeležile mesečni pad, koji je iznosio 0,6%, vođen sezonski uobičajenim pojeftinjenjem svežeg povrća od 7,1%
Cene energenata su na mesečnom nivou u maju povećane za 2,1%. Njihovo kretanje je najvećim delom bilo opredeljeno globalnim faktorima, pre svega rastom svetske cene nafte, koji se prelio i na cene naftnih derivata na domaćem tržištu, čiji je rast u maju iznosio 3,7%.
Mesečni rast cena u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) i u maju, drugi mesec zaredom, iznosio je 1,0%, što bi moglo da ukaže na nešto snažnije prelivanje troškovnih pritisaka u odnosu na prvo tromesečje. Takođe, važan faktor niske i stabilne bazne inflacije jesu i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja se kreću u granicama cilja. Pored toga, smanjivanju inflatornih pritisaka nastaviće da doprinosi i odluka Vlade Srbije da omogući preduzećima da do kraja avgusta 2022. kupuju struju po povoljnijim uslovima od tržišnih, kao i odluka o ograničavanju cena pojedinih životnih namirnica.
Bazna inflacija u Srbiji niža je nego u većini zemalja regiona u istom režimu monetarne politike, što je razlog zbog koga smo umerenije od njih zaoštravali monetarne uslove u prethodnom periodu.
Prema projekciji Narodne banke Srbije iz majskog Izveštaja o inflaciji, s dolaskom nove poljoprivredne sezone (pod pretpostavkom da se ne ponovi prošlogodišnja suša), inflacija bi, nakon dostizanja maksimuma u junu i/ili julu, u ostatku ove godine trebalo da ima opadajuću putanju. U granice cilja inflacija će se najverovatnije vratiti u drugoj polovini naredne godine, a zatim nastaviti da usporava do kraja perioda projekcije.
Kreditna aktivnost
Кreditna aktivnost je ubrzana u odnosu na kraj 2021. i u martu je bila za 12,1% viša nego godinu dana ranije, a njena sektorska i namenska struktura potvrđuju da je ostala važan faktor obezbeđenja sredstava za proizvodnju i finansiranje investicija i potrošnje.
Rastu kreditne aktivnosti doprinose i očuvano finansijsko zdravlje banaka, kao i kvalitet njihove aktive, o čemu svedoči dodatno smanjeno učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima na 3,4% u martu, što je gotovo najniži nivo do sada, kao i pokazatelj adekvatnosti kapitala od oko 20%, koji je znatno iznad regulatornog minimuma.
Bruto domaći proizvod (BDP)
Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u prvom tromesečju ove godine ostao je relativno dinamičan i iznosio je 4,3%. Posmatrano s proizvodne strane, rast je u najvećoj meri rezultat veće aktivnosti u uslužnim sektorima i industriji, odnosno potrošnje i investicija, uključujući i zalihe, posmatrano s rashodne strane. S druge strane, povećan uvoz energenata, ali i opreme i repromaterijala za potrebe realizacije investicionih projekata odražava se na veći negativan doprinos neto izvoza od očekivanog, i pored toga što proizvodnja, a time i izvoz prerađivačke industrije i rudarstva nastavljaju da beleže visoke stope rasta.
Narodna banka Srbije revidirala je projekciju privrednog rasta Srbije. Prema našoj novoj projekciji rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini kretaće se u rasponu od 3,5% do 4,5%, što je za 0,5 procentnih poena niže od naših očekivanja u februaru.
Кorigovana je takođe i projekcija deficita tekućeg računa za ovu godinu sa ispod 5%, koliko smo očekivali u februaru, na 6,5% bruto domaćeg proizvoda. Međutim, važno je naglasiti da je, i prema procenama Narodne banke Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda, to i dalje nivo koji obezbeđuje eksternu održivost.
Koristimo kolačiće kako bismo omogućili pravilno funkcionisanje sajta, analizirali posećenost i unapredili korisničko iskustvo. Možete prihvatiti sve kolačiće, odbiti one koji nisu neophodni ili prilagoditi svoja podešavanja.
Funkcionalni
Always active
Ovi kolačići su neophodni za pravilno funkcionisanje sajta i ne mogu se isključiti.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički
Ovi kolačići nam pomažu da razumemo kako posetioci koriste sajt, kako bismo unapredili njegov sadržaj i funkcionalnost.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketinški
Ovi kolačići koriste se za praćenje posetilaca na različitim sajtovima radi prikazivanja relevantnih oglasa i sadržaja.