Međunarodna konferencija „Obezbeđivanje održive budućnosti za industriju tekstila, odeće, kože i obuće u Jugoistočnoj Evropi“, održana je u Bukureštu, 28. i 29. marta.
Konferenciju su uz podršku Evropske komisije organizovale : Organizacija poslodavaca iz oblasti tekstila na nivou EU – EURATEX, Organizacija poslodavaca iz oblasti proizvodnje odeće na nivou EU – CEC, Organizacija poslodavaca iz oblasti kože na na nivou EU – COTANCE, i Organizacija sindikata na nivou EU – IndustriALL.
Na Konferenciji su učestvovali predstavnici socijalnih partera, privrednih komora i nacionalnih udruženja u oblasti tekstila, odeće, kože i obuće iz Bugarske, Danaske, Hrvatske, Italije, Mađarske, Nemačke, Poljske, Rumunije, Severne Makedonije, Srbije, Španije i Švedske.
Delegaciju Srbije su činili predstavnici Unije poslodavaca Srbije, Privredne komore Srbije, Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“ i Industrijskog sindikata Srbije.
U prvom delu Konferencije, od strane Direktora EURATEX-a Dirka Vantyghema, predstavljena je Strategija EU za održivi tekstil, koja daje nove mogućnosti, ali prepoznaje i izazove za industrije tekstila, odeće, kože i obuće (u Jugoistočnoj Evropi). Prema Strategiji EU do 2030. privreda će morati da uloži resurse u primenu novih tehnologija s naglaskom na automatizaciju, inovativni tekstil, rešavanje problema mikroplastike i recikliranja dajući tako doprinos digitalnoj i zelenoj transformaciji. Istovremeno postoje dodatne prilike za rast kroz približavanje poslova u obližne zemlje (zemlje našeg regiona), jer robne marke iz EU preispituju sigurnost svojih lanaca dobavljača.
Kako bi se povećala produktivnost i profitabilnost ovih grana industrije, potrebna su sredstva iz fondova EU, ali i iz državnih budžeta, jer će tranzicija na nove modele poslovanja predstavljati veliki finansijski, ali i organizacioni izazov za kompanije.
„Dok sledimo našu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. treba voditi računa o tome da je hrvatska industrija raznovrsna, s različitim sektorima koji se suočavaju s različitim razvojnim izazovima. Za transformaciju je potrebno zajedničko delovanje svih“, poručila je predstavnica Hrvatske gospodarske komore.
U panelu posvećenom privlačenju i obezbeđenju kvalifikovane radne snage – uloga obrazovanja i obuka, razgovaralo se o modelima saradnje između obrazovnih institucija, predstavnika vlasti, socijalnih partnera i kompanija. Predstavnica Privredne komore Srbije, kao jedna od panelista, prisutne je upoznala sa strukturom domaće privrede, tradicijom u oblasti proizvodnje tekstila u našoj zemlji, potencijalima i šansama, vizijama privrednika, dualnim modelu obrazovanja i obukama, ali i ključnim problemima – nedostaku likvidnosti i nedostatku radne snage. Primerima dobre prakse, istakla je opredeljenost domaće privrede da sarađuje sa obrazovnim ustanovama, kako kroz kreiranje novih, tako i kroz osavremenjavanje postojećih obrazovnih profila, ali i kroz direktno uključivanje u proces učenja i obuka na radnom mestu.
Da je socijalni dijalog garantija industrijskog mira, produktivnosti i dostojanstvenog rada, učesnici su se složili u narednom panelu, u kojem je bilo reči o merama za jačanje socijalnih partnera i njihovu podršku u pronalaženju rešenja koja su dobra za sve strane. Ovaj panel je vodio Generalni sekretar IndustriALL Luc Triangle, a u istom je učestvovala predstavnica Unije poslodavaca Srbije.
Kroz diskusiju je pokušano da se dođe do odgovora na pitanje: Kako obezbediti uspešnu i pravednu tranziciju za kompanije i radnike iz Jugoistočne Evrope i iskoristi sav potencijal automatizacije?
Naša predstavnica je istakla da su pred socijalnim partnerima i vladama veliki izazovi, ali da su ovi izazovi ujedno i prilike. Podsetila je da su Prva, a zatim i Druga industrijska revolucija doprinele snažnom tehnološkom i ekonomskom progresu, naročito napretku tekstilne industrije, i imale impakt na standard života generalne populacije koji je počeo konzistentno da raste po prvi put u istoriji. Na takvoj prekretnici se nalazimo i danas, dok živimo Četvrtu (IT) industrijsku revoluciju, koja neverovatno utiče na tempo ekonomskih, ali i društvenih promena, i sigurno će doneti značajne novine i biti prekretnica i za tekstilnu industriju. Ove promene, koje podrazumevaju zelenu tranziciju i digitalizaciju, biće pravedne i uspeće samo ako imamo kvalifikovanu radnu snagu koja je potrebna.
Istakla je da obrazovanje može doprineti pravednoj tranziciji i usavršavanju. Dodala je da je potrebno smanjiti i regulatorno opterećenje, te podsetila na visoku cenu energenata, nepovoljnu poresku politiku, demografske promene, otežan pristup sirovinama, otežan pristup novcu i pokrenula diskusiju o uslovima neophodnim kako bi pojedinci i preduzeća mogli da steknu veštine koje su im potrebne za zelenu tranziciju. Zaključeno je, da sve ove promene moraju biti dogovorene kroz socijalni dijalog u dobroj veri.
U okviru panela Obezbeđenje održivih lanaca snabdevanja – uloga domaćih i stranih brendova, klastera kao podrška malih i srednjih preduzeća i politika vlade, bilo je reči o načinima kako brendovi mogu podržati svoje lance snabdevanja u suočavanju sa izazovima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti.
Završna sesija – U pravcu uspešnih i održivih industrija tekstila, odeće, kože i obuće u Jugoistočnoj Evropi, bila je posvećena diskusiji o principima na kojima će počivati održiva budućnost industrije tekstila, odeće, kože i obuće. Ovi principi su pretočeni u Deklaraciju iz Bukurešta koju su potpisali predstavnici delegacije Srbije i nacionalna udruženja industrije, poslodavci i sindikati iz Bugarske, Hrvatske, Severne Makedonije i Rumunije.
Koristimo kolačiće kako bismo omogućili pravilno funkcionisanje sajta, analizirali posećenost i unapredili korisničko iskustvo. Možete prihvatiti sve kolačiće, odbiti one koji nisu neophodni ili prilagoditi svoja podešavanja.
Funkcionalni
Always active
Ovi kolačići su neophodni za pravilno funkcionisanje sajta i ne mogu se isključiti.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički
Ovi kolačići nam pomažu da razumemo kako posetioci koriste sajt, kako bismo unapredili njegov sadržaj i funkcionalnost.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketinški
Ovi kolačići koriste se za praćenje posetilaca na različitim sajtovima radi prikazivanja relevantnih oglasa i sadržaja.