Unija poslodavaca Srbije je članica organizacije poslodavaca BusnessEurope, a takođe je i u zvaničnim konsultacijama i razmeni informacija sa Evropskim ekonomskim i socijalnim komitetom, i u tom kontekstu smo na izvoru informacija i u stalnim konsultacijama sa njima. O svim ovim informacijama iz „prve ruke” i svim prioritetima biznis-zajednice EU, odnosno EU generalno, uredno izveštavamo biznis zajednicu Srbije, kako bi naša privreda bila u toku sa svim politikama i izazovima, te blagovremeno usklađivala svoje poslovne planove.
S tim u vezi, želimo istaći da su ove bizni grupacije zaključile da – suočeni sa aktuelnim globalnim izazovima i hitnom potrebom za značajnim povećanjem produktivnih investicija, davanje prioriteta konkurentnosti mora biti u središtu političke agende EU, uz podršku konkretnih političkih mera.
Preduzećima u EU potrebna je regulativa koja podstiče produktivnost, uz minimalizovano administrativno opterećenje i potpuno funkcionalno jedinstveno tržište EU. Takođe im je neophodno čvrsto poverenje između privrede i donosioca odluka kako bi privukli investicije, kao i zaštita njihovih interesa u odnosu na međunarodne konkurente.
Sledom toga Poslodavačka grupa Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta je definisala 10 ključnih politika koje će unaprediti poslovanje:
- Radikalna reforma regulatornog okvira – Regulativni zahtevi sprečavaju preduzeća da ulažu u svoju budućnost, jer su primorana da resurse usmeravaju na administrativne procedure. Ključno je pojednostaviti regulativu, smanjiti administrativna opterećenja i primeniti, kako oni predlažu, test konkurentnosti i MSP test.
- Produktivni inovacioni sistemi – Neophodno je usmeriti se na investicije visoke vrednosti, fokusirati resurse na inovacije i privlačiti i zadržavati vrhunske talente.
- Visoka tehnološka sposobnost – Povećati kapacitete u tehnologijama ključnim za odbranu, bezbednost i zelenu tranziciju (poput veštačke inteligencije i 5G tehnologije) i podržati tehnološke startape.
- Snažna industrijska baza – Neophodno je obezbediti konkurentan pristup resursima, razviti sveobuhvatnu politiku ključnih sirovina koja podržava zelenu i digitalnu tranziciju i usvojiti integrativni pristup industrijskoj politici.
- Integrisano finansijsko tržište– EU mora razviti Uniju tržišta kapitala i Bankarsku uniju, mobilisati privatni kapital i osigurati konkurentan pristup finansiranju.
- Adekvatan pristup radnoj snazi – Ovo podrazumeva povećanje učešća na tržištu rada, pojednostavljenje radne migracije i povećanje mobilnosti radnika, kao i obezbeđivanje obuka i pristupa fondovima EU kako bi se veštine radne snage uskladile sa potrebama preduzeća.
- Efikasni energetski i transportni sistemi – Osigurati snabdevanje energijom sa niskim emisijama ugljenika, uključujući nuklearnu energiju, dati prioritet infrastrukturnim projektima i ubrzati investicije u transportnu infrastrukturu, uz istovremeno rešavanje potreba mobilnosti u svrhu odbrane.
- Jednaki uslovi trgovine – EU mora unaprediti trgovinske sporazume i reciprocitet sa ključnim globalnim partnerima kako bi osigurala snažnu poziciju za evropske kompanije; efikasno koristiti instrumente trgovinske zaštite radi očuvanja jedinstvenog tržišta EU od globalnih poremećaja; poboljšati nadzor tržišta EU.
- Zelena tranzicija prilagođena poslovanju – Ovo podrazumeva usklađivanje politika za održivi rast kroz podsticanje investicija u zelenu tranziciju, uz istovremeno jačanje konkurentnog industrijskog razvoja, kao i promovisanje „zelenog“ jedinstvenog tržišta u oblasti tehnologija, proizvoda i cirkularne upotrebe materijala.
- Efikasne javne finansije – Neophodno je povećati sredstva za jačanje bezbednosti i koristiti javne investicije za podsticanje privatnih ulaganja; obezbediti ravnopravne uslove i zdravu konkurenciju među preduzećima u EU kroz transparentnu primenu pravila o državnoj pomoći; razviti poreske politike koje podržavaju privredu.
Takođe i BusinessEurope je identifikovao 68 najhitnijih regulatornih opterećenja u 11 oblasti, kao i predloge kako da se ona reše. Rečeno je da su ključna opterećenja su koncentrisana u regulativama koje se odnose na:
- Energiju i klimu
- Cirkularnu ekonomiju
- Politiku zaštite potrošača
- Održivo finansiranje i pravo kompanija
- Oporezivanje
- Finansijsko izveštavanje
- Međunarodne vrednosne lance i trgovinu
- Digitalnu ekonomiju
- Zapošljavanje i socijalnu politiku
- Zakonodavstvo o hrani
- Finansijske usluge.
Identifikovana opterećenja su strukturirana oko tri stuba porekla nesrazmernih troškova usklađenosti: administrativna opterećenja (uključujući zahteve za izveštavanje), prekomerni troškovi prilagođavanja i prekogranične regulatorne barijere. Glavni deo opterećenja ide daleko izvan samih zahteva za izveštavanje.
Stava su da preduzeća koja posluju u EU hitno moraju da preduzmu akciju u svim tri stuba opterećenja.
Takođe, BusinessEurope je pozvao Evropsku komisiju da iznese jasan plan akcije koji bi definisao opseg, vremenski okvir i upravljanje merama koje treba preduzeti.
Na kraju su istakli da ostaju otvoreni za konstruktivan dijalog sa donosiocima politika, kao i da će nastaviti da ažuriraju ili dopunjavaju set svojih predloga.
Sve ove informacije i prioriteti, pažljivo se razmatraju od strane organa Unije poslodavaca Srbije, i svakao će poslužiti i kao ideje za unapređenje naših inicijativa u cilju jačanja konkurentnosti privrede Srbije.
No comment yet, add your voice below!