Novi Zakon o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika – primena od 1. oktobra 2025

Od 1. oktobra 2025. godine počinje puna primena Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika. Cilj zakona je povećanje transparentnosti vlasništva i sprečavanje zloupotreba poput pranja novca i finansiranja terorizma, uz obezbeđivanje tačnih i ažurnih podataka o krajnjim vlasnicima. Na ovaj način uvodi se sveobuhvatnija kontrola vlasništva i unapređuje pravna sigurnost u poslovanju.

Ko se smatra stvarnim vlasnikom

Stvarni vlasnik je fizičko lice koje u krajnjoj liniji poseduje ili kontroliše subjekat. Zakon propisuje kriterijume za njegovo utvrđivanje, pa će morati da se prijavi svako ko ispunjava bar jedan od njih, bilo po osnovu vlasništva, prava odlučivanja ili finansijskog doprinosa.

Ključni uslovi za utvrđivanje stvarnog vlasnika:

  • najmanje 25% udela ili glasovnih prava;
  • preovlađujući uticaj na odluke i poslovanje (po osnovu ugovora, prava veta i sl.);
  • finansijski interes koji obezbeđuje kontrolu (npr. krupan poverioc);
  • kod trastova: osnivač, poverenik, zaštitnik, korisnik ili lice sa dominantnim uticajem;
  • kod fondacija/zadužbina: osnivač, imenovani korisnik, članovi upravnog organa.

Ako niko ne ispunjava ove uslove, stvarnim vlasnikom se smatra lice registrovano za zastupanje ili član upravnog organa (direktor ili drugo odgovorno lice).

Ključne obaveze za privredne subjekte

  • Rok za evidentiranje: Rok za evidentiranje stvarnog vlasnika iznosi 30 dana od osnivanja subjekta ili nastanka promene u vlasništvu/rukovodstvu (umesto dosadašnjih 15 dana).
  • Obavezna godišnja provera: Uvedena je obaveza da svaki registrovani subjekt jednom godišnje izvrši proveru i verifikaciju podataka o svom stvarnom vlasniku (računajući od datuma poslednje evidencije ili potvrde). Ova godišnja provera obezbeđuje da registar bude stalno ažuriran.
  • Dokumentacija i dokazi: Centralna evidencija sada sadrži ne samo ime stvarnog vlasnika, već i dokumenta na osnovu kojih je vlasnik utvrđen. To znači da su privredni subjekti u obavezi da prilikom evidentiranja učitaju u elektronski sistem dokumenta kojima se dokazuje stvarno vlasništvo (osnivačke akte, izvode, ugovore i sl.), a za strance i kopiju pasoša. Sva dokumenta podnose se elektronski preko portala Agencije za privredne registre, uz kvalifikovani elektronski sertifikat.  
  • Postupanje u slučaju nesaglasnosti podataka: Zakon predviđa mehanizam za slučaj razlike između podataka u Centralnoj evidenciji i informacija koje utvrde obveznici po Zakonu o sprečavanju pranja novca (banke, revizori, javni beležnici i dr.). U evidenciju se unosi javna napomena, a subjekt ima 30 dana da ispravi podatke. Ako to ne učini, sledi inspekcijski nadzor i moguće sankcije.

Rok od 60 dana za usaglašavanje postojećih podataka

Sva pravna lica koja već imaju evidentiranog stvarnog vlasnika moraju od 1. oktobra 2025. u roku od 60 dana (do 30. novembra 2025.) da usklade svoje evidencije sa novim zakonom i učitaju potrebnu dokumentaciju u APR elektronski. Nepoštovanje roka može dovesti do sankcija. Detaljno uputstvo je objavljeno na sajtu Agencije za privredne registre.

Kaznene mere i „siva lista” APR

Nepoštovanje obaveza propisanih zakonom povlači ozbiljne posledice po subjekte. Agencija za privredne registre će javno objavljivati „sivu listu” registrovanih subjekata koji ne izvrše evidentiranje stvarnog vlasnika u propisanim rokovima ili ne učitaju odgovarajuću dokumentaciju u roku od 60 dana. Ova lista će se ažurirati na svaka 2 dana i na njoj će se naći kako firme koje uopšte ne prijave stvarnog vlasnika na vreme, tako i one koje jesu prijavile vlasnika ali nisu blagovremeno dostavile dokumentaciju koja to potkrepljuje . Subjekti dospeli na „sivu listu” biće automatski označeni kao visoko rizični klijenti u smislu propisa o sprečavanju pranja novca. To praktično znači da će banke i drugi obveznici primene mera poznavanja klijenata posebno pratiti poslovanje takvih firmi sa pojačanom pažnjom.

Za pravna lica koja ne postupaju po zakonu predviđene su novčane kazne od 500.000 do 2.000.000 dinara, a za odgovorna lica od 50.000 do 150.000 dinara. Slične kazne važe i ako se ne učita dokumentacija uz prijavu stvarnog vlasnika, uključujući i poverenike trasta.

Pored novčanih kazni, moguće su i zaštitne mere – privremena zabrana obavljanja delatnosti za firmu i zabrana vršenja poslova za odgovorna lica od 6 meseci do 3 godine. Sve odluke se evidentiraju u registru sankcija APR-a i javno su vidljive.

Unos lažnih podataka ili prikrivanje identiteta stvarnog vlasnika smatra se krivičnim delom i kazni se zatvorom od 6 meseci do 5 godina. Namerna zloupotreba zakona neće biti tolerisana.

Izuzeci od primene zakona

Izuzeci su eksplicitno navedeni u zakonu, i to su:

  • Preduzetnici (fizička lica koja posluju kao preduzetničke radnje) – budući da kod njih nema odvojenog pravnog lica niti „skrivenog” vlasnika;
    • Javna akcionarska društva (akcionarska društva čije su akcije u slobodnom prometu na berzi);
    • Privredna društva u stečaju ili prinudnoj likvidaciji (u skladu sa zakonom o stečaju i likvidaciji);
    • Privredni subjekti u kojima su jedini članovi/osnivači državni organi – konkretno ako su jedini vlasnici Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave (uključujući i slučajeve kada je vlasnik pravno lice koje je u isključivom državnom vlasništvu), kao i javna preduzeća;
    • Privredne komore i predstavništva stranih privrednih komora;
    • Političke stranke, sindikati, sportska društva/organizacije i sportski savezi, kao i crkve i verske zajednice.

Navedeni subjekti nemaju obavezu vođenja evidencije stvarnog vlasnika u Agenciji za privredne registre, bilo zato što kod njih ne postoji pojam „skrivenog” vlasnika (npr. kod državnih i javnih ustanova vlasništvo je transparentno – država ili lokalna vlast), bilo zato što se na njih primenjuju drugi propisi. Za sve ostale koji nisu na ovom spisku, obaveza prijave stvarnih vlasnika je imperativna.

Obaveza čuvanja dokumentacije

Privredni subjekti moraju čuvati dokumenta koja dokazuju stvarnog vlasnika najmanje 5 godina od brisanja iz registra, u skladu sa propisima o arhivskoj građi. Nepoštovanje ove obaveze kažnjava se novčano (500.000 – 2.000.000 dinara za pravno lice, 50.000 – 150.000 dinara za odgovorno lice).

Novi Zakon o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika donosi značajne obaveze za poslodavce, od prikupljanja dokumentacije do godišnje provere. Savetuje se blagovremeno ažuriranje podataka u APR-u kako bi se izbegle sankcije i doprinelo transparentnijem i sigurnijem poslovnom okruženju.

Recommended Posts

No comment yet, add your voice below!


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *