Blumen group je agencija specijalizovana za strateško komuniciranje, tržišno pozicioniranje, marketing i odnose s javnošću. U svom dosadašnjem radu negovala je dva osnovna pravca – konsalting (pogotovo za mala i srednja preduzeća) i projektno poslovanje (osmišljavanje i realizacija posebnih projekata u oblasti društveno odgovornog poslovanja, odnosa sa zajednicom, odnosa sa kupcima/potrošačima, programa lojalnosti i slično).
Blumen Core tim čine iskusni, visoko profesionalni entuzijasti, posvećeni postizanju ciljeva i za klijente i za agenciju, stručni u oblasti strateških komunikacija, integrisanih marketinških komunikacija, digitalnih komunikacija, odnosa s javnošću, organizaciji događaja i video i audio produkciji. Tim Senior konsultanata čine međunarodno priznati stručnjaci u oblasti poslovne edukacije, treninga, mentoringa, koučinga, konsaltinga, istraživanja tržišta, finansijskih analiza i razvoja poslovanja, javnih poslova, zagovaranja i odnosa sa medijima.
25+ godina rada, iskustva i usavršavanja,
90+ long-term klijenata,
25+ nacionalnih i međunarodnih priznanja
10+ godina iskustva u edukacijama, koučingu i mentoringu
1.440+ saradnica i saradnika na projektima
Na čelu Blumen group, od osnivanja, nalazi se Nataša Pavlović Bujas, vlasnica i direktorka.
Nataša Pavlović Bujas je dugogodišnja bliska saradnica i članica Predsedništva Unije poslodavaca Srbije. Nedavno je boravila u Americi kao prva preduzetnica iz Srbije, posle devet godina pauze, koja je učestvovala u zajedničkom programu Stejt Departmenta i Fortune 500 kompanija – Globalno žensko mentorsko partnerstvo. Cilj ovog partnerskog programa američke vlade i privatnog sektora je prenošenje znanja i iskustava, kako bi se ojačao globalni ekonomski položaj žena.
To je bio povod da sa Natašom Pavlović Bujas razgovaramo o prvim koracima u poslovanju.
“Ovo je uvek važno pitanje i hvala što ga postavljate. Moj motiv da napustim uspešnu akademsku karijeru i upustim se u preduzetničke vode bio je baziran na unutrašnjem izazovu da samostalno kreiram svoj život, budem sama odgovorna za svoje odluke i – iznad svega – da vodim što kvalitetniji život, upravljajući vremenom kao najvažnijim i najvrednijim resursom, birajući svoje svakodnevno okruženje. Tako je i danas.
Međutim, devedesetih godina u Srbiji, kada sam i ja počinjala, ljudi su se mahom odlučivali na pokretanje sopstvenog biznisa iz nužde, ili iz uočene poslovne prilike za stvaranje profita na tržištu. Zato i decenijama kasnije nemamo razvijenu preduzetničku kulturu, već imamo spororastuća preduzeća u kojima se vlasnici i direktori ne odriču starih, uveliko prevaziđenih modela poslovanja s jedne strane i sa druge strane – poslovne ljude orjentisane isključivo na stvaranje profita iz poslovnih prilika. Kažu da je razlika između biznismena i preduzetnika u tome što biznismen koristi poslovne prilike na tržištu, a preduzetnik ih stvara. Nama su, kao društvu, ovi drugi potrebniji, jer donose inovacije i napredak i ja se radujem kada takav potencijal vidim u drugoj generaciji vlasnika i direktora – mladim, obrazovanim i entuzijastičnim ljudima.”
Koliko se po pitanju tržišta i samog shvatanja preduzetništva razlikuju Srbija i Amerika?
Srbija i SAD se, pre svega i najvažnije, razlikuju u veličini tržišta. Kada pričamo o američkom tržištu, govorimo o 50 država na integrisanom tržištu od preko 300 miliona stanovnika, potpuno slobodnog protoka roba, usluga, ljudi. To je osnov za rast i razvoj kompanija i stalno obnavljanje potencijala preduzetničkog duha, inovacija i napretka. Za nas u Srbiji, to je nezamislivo i zaista je neophodno hitno integrisanje našeg tržišta makar sa tržištima u okruženju, ako trenutno ne možemo dalje od toga.
U SAD privatni sektor je veoma cenjen, kao onaj koji donosi veliku vrednost celom društvu, a privatni kapital i privatna svojina su neprikosnoveni, sa akcentom na intelektualnu svojinu, prepoznatu kao najvredniju svojinu u društvu. Sve navedeno kod nas nije slučaj, te stoga ne stimulišemo domaće preduzetnike i privrednike, koji bi kreirajući vrednost za svoje kompanije uticali i na kreiranje boljeg lokalnog okruženja i boljeg društva za sve nas.
Kakvu podršku imaju žene preduzetnice u Americi?
Ono što je najvažnije – žene imaju sistemsku podršku društva da rade i stvaraju i oslobođene su tradicionalnih porodičnih stega i obaveza, koje u Srbiji, ali i mnogim drugim zemljama čine ogroman broj sati neplaćenog ženskog rada. Razlike u zaradama između muškaraca i žena u SAD još uvek idu u korist muškaraca i tu smo mi u Srbiji u velikoj prednosti. Pristup kapitalu, investicijama, poslovnim partnerstvima, stalno učenje, napredovanje, usavršavanje – tamo je daleko dostupnije i podrazumevajuće, na veoma naprednom nivou. Ipak, još uvek se nedovoljan broj žena nalazi na visokim pozicijama i u kompanijama i u društvu i na tome se intenzivno radi, jer su dugogodišnja istraživanja pokazala da ravnomerna zastupljenost žena i muškaraca donosi brži i efikasniji napredak i kompanijama i društvu.
Koja bi bila vaša poruka za mlade koji traže svoje mesto u preduzetništvu?
U preduzetništvu ima mesta i za mlade i za srednju generaciju i za starije – i tu se moramo osloboditi brojnih predrasuda. Istraživanja kažu da najmanji broj novoosnovanih kompanija propada ako su im osnivači stariji od 45 godina – to je izgleda doba kada postižemo dobar balans znanja i iskustva i imamo jasno definisane poslovne ideje i željeni životni stil. Da ne pominjem odavno poznate primere preduzetnika iz sveta koji su – iako počinjući biznis u starijoj starosnoj dobi – napravili ugledne poslovne imperije.
Mladima danas nije lako ni na jednom polju i potpuno saosećam sa njima. Sa jedne strane – školujemo ih za profesije koje će polako izumirati, a ni sami ne znamo koje će sve profesije nastajati u budućnosti. Civilizacija se ubrzano menja i razvija i moje preporuke za koje sam sigurna da će im biti od pomoći su: budite spremni na doživotno učenje i usavršavanje u različitim oblastima i uvek imajte mentore, čije će vam iskustvo i podrška pomoći da napravite što manje grešaka i iz njih naučite što više lekcija.
Koji je vaš lični moto? Šta Vas pokreće da nastavite i kada je najteže?
Najteži i najlakši periodi se smenjuju, kao ciklusi u prirodi, jer ništa nije i ne može da bude konstanta. Volim brojne naše narodne poslovice, držim ih se često, a dragi su mi i mnogi citati umnih ljudi. Međutim, poseban moto nemam. Kao i što još uvek ne znam odgovor na pitanje šta ću biti kad porastem
No, ja volim da pustim da me život iznenadi – to je moja životna filozofija, koja je – vidim – postala moto mnogim mladim ljudima sa kojima sam radila i/ili razmenjivala iskustva.
Život me i dalje iznenađuje i često prevazilazi i moje najsmelije snove i hvala mu na tome!
Koristimo kolačiće kako bismo omogućili pravilno funkcionisanje sajta, analizirali posećenost i unapredili korisničko iskustvo. Možete prihvatiti sve kolačiće, odbiti one koji nisu neophodni ili prilagoditi svoja podešavanja.
Funkcionalni
Always active
Ovi kolačići su neophodni za pravilno funkcionisanje sajta i ne mogu se isključiti.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički
Ovi kolačići nam pomažu da razumemo kako posetioci koriste sajt, kako bismo unapredili njegov sadržaj i funkcionalnost.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketinški
Ovi kolačići koriste se za praćenje posetilaca na različitim sajtovima radi prikazivanja relevantnih oglasa i sadržaja.